Vladimir Krajinović, Lidija Cvetko Krajinović
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb
SAŽETAK Šumovita područje Europe obiluju krpeljima od ranoga proljeća do kasne jeseni. Krpelji žive sišući krv životinja, a tek ponekad ugrizu i čovjeka. Sami po sebi ne uzrokuju bolest, ali ako je krpelj zaražen virusom ili bakterijom, onda se taj uzročnik može prenijeti ugrizom krpelja i uzrokovati bolest u ljudi. Krpelji mogu prenositi mikroorganizme koji uzrokuju krpeljni meningoencefalitis, lajmsku bolest, erlihiozu, anaplazmozu, tularemiju, neke rikecijske bolesti, babeziozu i dr. Sve te bolesti imaju znatan morbiditet i mortalitet, a poseban je problem porast incidencije brojnih krpeljima prenosivih bolesti kao i širenje geografskih područja zastupljenosti. U više europskih zemalja pa tako i u Hrvatskoj, krpeljni meningoencefalitis (KME) jedna je od najznačajnijih infekcija središnjega živčanog sustava. Rizik za zarazu virusom KME-a posebno je visok u ljudi koji posjećuju endemska područja ili žive u njima i borave u prirodi. KME se može lako prevenirati cijepljenjem. Lajmsku bolest uzrokuju borelije, a obilježena je širokim spektrom kliničkih manifestacija koje variraju u težini zbog, dijelom, razlika u obilježju infektivnog uzročnika. Osnovna obilježja lajmske bolesti slična su širom svijeta, ali postoje regionalne varijacije, primarno između SAD-a i Europe i Azije. S obzirom na značenje krpeljima prenosivih bolesti, koje su globalna prijetnja zdravlju, zdravstveni djelatnici moraju biti upoznati s najvažnijim osobinama čestih krpeljima prenosivih bolesti u Hrvatskoj, Europi i na drugim kontinentima, njihovim dijagnosticiranjem i liječenjem.
Krpelji prenose brojne patogene od velikoga medicinskog i veterinarskog značenja. Iako većina krpelja nije zaražena patogenima opasnima za ljude, neki krpelji mogu prenositi patogene koji uzrokuju bolesti znatnoga morbiditeta i mortaliteta. U mnogim europskim zemljama krpeljima prenosive infektivne bolesti postaju sve veći zdravstveni problem. Razlog tomu je porast incidencije brojnih krpeljima prenosivih bolesti, kao i širenje geografskih područja zastupljenosti u posljednjih nekoliko desetljeća. Mnogi čimbenici utječu na to koje se krpeljne vrste nalaze u određenoj zemljopisnoj regiji, gustoću njihove populacije, vjerojatnost da će biti zaražene pojedinim patogenima, kao i rizik za ekspoziciju ljudi inficiranim krpeljima. U ovome preglednom radu fokus je na bolestima koje prenosi Ixodes ricinus, glavni vektor krpeljima prenosivih bolesti u Europi i Hrvatskoj.
